• Kontaktirajte nas:
  • 091 763 4655 (Stjepan Kuštelega)

Planinarski klub Ivanec

Novosti

Velebit, finale

IMG 20190719 110514

Opisali smo prvi nastup. Bilo je teško. Opisali smo drugi nastup. Bilo je teško. Za kraj ostali su „samo“ stupovi, točnije njih četiri, nekih sat i nešto vremena od Pasjeg klanca (1295m). Ostavljeni u stijenama, zajedno s vodom, mješavinom za beton i putokazima.

Pošto su ovo ipak građevinski radovi, red je došao i na inženjera građevinarstva, školovani građevinar je oduvijek tu, a na spomenutu gospodu, red je bilo da se nađu i tri „hebera“, onako, da malo pomognu.

Dan prvi! Popodne i put. Roštilj u „Vili Velebita“, spavanje. 

Dan drugi! Ustajanje u cik zore, voda za piće, voda za beton, još smjese i nešto hrane, te nužni alat. Ruksaci puni da ne popucaju.  Put od Brušana do mjesta gdje smo ostavili stupove. Gle čuda, oni su još uvijek ovdje, nitko da ih odnese i postavi, nitko da ih ukrade. Kao da smo bili jučer. Stupove na leđa, još ostavljenog materijala, još tereta… Stup jedan. Klekneš, ruješ, kao da tražiš izgubljeno blago. Malo zemlje i uvijek kamen. Baš tamo gdje ne treba. Ipak, rupa je tu, staviš sitno kamenje, zaliješ betonom, pa opet kamenje i na kraju „stijene“. Spomenik vremenu na koje stavljamo putokaze. Stup dva, isto, a opet različito. Kukci svih mogućih oblika, komarci, skakavci, obodi, muhe, mravi, svi su radoznali i svi imaju nešto za „prigovoriti“. Da, u građevini postoji i nadzorni! Medvjedi, poskoci i ostala družina? Vjerojatno ih nema kilometrima, jer udarac stupa o kamen, drvo, ili u glavu kolege, čarobno zvuči i provjereno sve plaši! Probajte, patent radi i besplatan je! Dugi hod po Raminu koritu. Još su dva na leđima, ipak smo potrošili i betona i vode i lakše je. Ne i svima! Kod Šikić jatare, treći stup. Kod Piskovite kosice posljednji, četvrti. Sad se samo još treba vratiti, ovako „oslobođen“ tereta. Sitnica, samo nekih tri sata. I to smo prošli i evo nas u Brušanima. Vrijeme hoda, nekih 12 i pol sati. „Vila Velebita“ i noćenje.

Dan treći! Povratak, preko Karlobaga. More sve liječi. Ali pogled. Velebit je kao otac. Uvijek je iznad, iz mora gledam Velinac, prodoran, oštar, blag, zavisi kako gledaš. Lijep i privlačan? Uvijek, nema tih novaca kojima bi te netko natjerao na njega, u njegove dubine, da ga ne voliš. Velebit je ipak samo jedan. More, planina i plavo nebo!

I ovaj put zahvaljujemo Dijani iz „Vile Velebita“, neuništivom Tomici Čaniću, kao i HPD „Željezničar“ Gospić na pomoći!

Tomislav Friščić  

DINARA, OPET I UVIJEK!

„Najviša, prostrana, a opet razmjerno nepoznata. Planina i njezin najviši vrh koji su nekako izrasli na krvi Hrvatske samostalnosti, dovoljno da u svakom od nas pobudi neku od najdubljih emocija, ...
Pročitajte više

Više od vodiča!

  Život u 21. stoljeću. Brzo, brže, još brže, stići, doći, uvijek u trci s vremenom, bilo da je riječ o poslu,obitelji, slobodnom vremenu. U svemu tome, uvijek je pomiješan i novac, profit, i...
Pročitajte više

PLANINARSKO MARTINJE U IVANCU

  09.11.2019.godine Martin u oblacima Ivanec nema more, Ivanec nema plaže, nema zaleđene vrhove, nema ledenjake, puno toga nema, a opet i puno toga lijepoga ima. Samo toga nismo svjesni, ili...
Pročitajte više

Postanite član PK Ivanec


U Planinarski klub Ivanec mogu se učlaniti svi zainteresirani građani Republike Hrvatske i inozemstva koji ispune pristupnicu i pridržavaju se planinarskog kodeksa/etike kao i odredbi Statuta kluba.


Saznajte više
Copyright © 2020 | Planinarski klub Ivanec